Prvi put cijela je Hrvatska pokrivena radarskim mjerenjima. Što to znači za praćenje opasnih pojava

Projektom METMONIC povećat će se količina i kvaliteta podataka o vremenu, klimi, stanju voda i kvaliteti zraka, a time i bolje praćenje klime i pripremljenost na posljedice klimatskih promjena u cijeloj Hrvatskoj.

Prvi put u povijesti cijela je Hrvatska pokrivena radarskim mjerenjima. U Istri je nedavno na lokaciji Goli kod Labina postavljen najsuvremeniji meteorološki radar, jedan od ukupno tri na Jadranu koje je instalirao Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), čime će se povećati sigurnost ljudi i dobara na moru i uz more.

Prvi je postavljen u centru Debeljak kod Zadra, zahvaljujući projektu METMONIC. Radari pomažu u praćenju opasnih meteoroloških pojava, kažu u DHMZ-u, koji ove godine obilježava 75 godina rada. Vlada Narodne Republike Hrvatske donijela je 1947. uredbu o osnivanju Uprave hidrometeorološke službe spajanjem Hidrološkog zavoda i meteorološke službe, koja je do tada bila u sklopu Geofizičkog zavoda sa sjedištem u Zagrebu. No prva meteorološka mjerenja na Griču u Zagrebu počela su još 1861. godine, a postaja Zagreb – Grič je zbog tog dugog kontinuiteta 2018. godine dobila status stoljetne postaje Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i dio je svjetske intelektualne baštine. Ove godine obilježava se i 30 godina članstva Republike Hrvatske u WMO-u, specijalnoj agenciji Ujedinjenih naroda. DHMZ u ime Hrvatske u WMO-u obavlja i međunarodne poslove iz područja hidrologije i meteorologije. Tim povodom 15. i 16. rujna ugostit će glavnog tajnika WMO-a prof. Peeterija Taalasa, koji dolazi u radni posjet DHMZ-u. Uz ostalo, potpisat će memorandum o razumijevanju i suradnji sa Savskom komisijom, koja kao glavne ciljeve ističe uspostavljanje međunarodnog režima plovidbe rijekom Savom i njezinim pritocima, održivo upravljanje vodama te poduzimanje mjera za sprečavanje ili ograničavanje opasnosti nastalih zbog poplava, leda, suša i nesreća. – Savska komisija najvažnija je međunarodna institucija za sliv rijeke Save – kažu domaćini, koji će prof. Taalasu detaljnije predstaviti tri svoja velika EU strateška projekta – METMONIC, VEPAR i AIRQ, kojima se moderniziraju sve tri motriteljske mreže – meteorološka, hidrološka i mreža za praćenje kvalitete zraka. – Tim projektima znatno će se osuvremeniti rad DHMZ-a i, što je najvažnije, dodatno unaprijediti kvaliteta proizvoda i usluga uvođenjem novih tehnologija, uvjeta rada i opreme s kojom radimo. Posebice se to odnosi na jednu od naših najvažnijih nadležnosti, a to je upozorenje na vremenske i hidrološke ekstreme i pojave, što je u vremenu klimatskih promjena izuzetno važno. Projektom METMONIC povećat će se količina i kvaliteta podataka o vremenu, klimi, stanju voda i kvaliteti zraka, a time i bolje praćenje klime i pripremljenost na posljedice klimatskih promjena u cijeloj Hrvatskoj. Nova infrastruktura omogućit će građanima, institucijama i stručnim službama kontinuirani pristup svim podacima mjerenja, što otvara mogućnost korištenja podataka mjerenja na nivou županija, gradova i općina za potrebe poljoprivrede, prometa, industrije, turizma, školstva i drugih i, prije svega, informiranja i zaštite stanovništva u slučajevima ekstremnih vremenskih prilik, proučavanja klimatskih promjena te prilagodbi na njih – objašnjava glavna ravnateljica DHMZ-a dr. sc. Branka Ivančan-Picek.

Projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže provodi se od 2017. Vrijedan je oko 350 milijuna kuna, od čega 85 posto financiraju strukturni fondovi Europske unije, a 15 posto Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. To je gotovo četverogodišnji proračun DHMZ-a, istaknula je dr. sc. Ivančan-Picek. Modernizirat će se i prizemne meteorološke postaje na području sjevernog Jadrana pa će podaci biti dostupni svega nekoliko minuta nakon mjerenja, dok će se za dio lokacija, najavljeno je, povećati i broj meteoroloških parametara koji će se pratiti. Umjesto tri puta dnevno, mjerenja će se provoditi mnogo češće zahvaljujući dvostruko polariziranim Doppler radarima. Dio projekta je i uspostava mreže meteorološko-oceanografskih plutača. Tijekom ljeta DHMZ je usidrio pet plutača na području hrvatskih teritorijalnih voda, koje će također osigurati pouzdane podatke o stanju atmosfere i mora na području Jadrana. Posljednja je postavljena na lokaciji blizu svjetionika Blitvenica, nedaleko od otoka Žirja u šibenskom arhipelagu. – Naša mreža mjerenja mora trenutačno je najmoderniji sustav mjerenja meteorološko-oceanografskih prilika na cijelom Jadranu. Vrijednost svih pet meteorološko-oceanografskih plutača s integracijskom IT platformom, modularnim programskim paketima za daljinsko upravljanje i sidrenim linijama, iznosi 12,3 milijuna kuna. Meteorološki i oceanografski podaci s plutača omogućit će u narednom razdoblju razvoj operativnog prognostičkog oceanografsko-meteorološkog sustava, njegovu uspostavu i kontinuirano održavanje kojim će se unaprijediti sigurnost pomorske plovidbe, potpora prilagodbi na klimatske promjene, zaštita od onečišćenja Jadrana, akcije traganja i spašavanja na moru te potencijalno i druge aktivnosti na Jadranu. Time, osim što unapređujemo kvalitetu naših usluga i proizvoda, doprinosimo većoj sigurnosti života naših građana, zaštiti prirode i održivom gospodarskom razvoju Hrvatske – objasnila je dr. sc. Ivančan-Picek. Plutače su postavljenje i na Visu, Palagruži, Molunatu i Kvarneru. Posljednja kod Žirja bila je najzahtjevnija jer je usidrena na strmom dnu i na najvećoj dubini od 211 metara, što je rekord u sidrenju na hrvatskom dijelu Jadrana. Nakon sidrenja plutača slijedi testni rad oko godinu dana. Podaci s plutača bit će dostupni korisnicima putem Centralne integracijske platforme, koja se također razvija unutar projekta METMONIC. Plutače nose sustave za mjerenja meteoroloških parametara, površinskih i dubinskih oceanografskih parametara te pomorsku navigaciju, električno napajanje i telekomunikacije. Na plutačama su instalirani dualni meteorološki senzori, valomjeri površinskih valova mora te strujomjeri koji sondiraju morske struje do dubina 150 metara. – Sve će to omogućiti kontinuirano prikupljanje podataka poput temperature zraka i mora, relativne vlažnosti, tlaka zraka, brzine i smjera vjetra, kao i Sunčeva zračenja te površinskih valova na lokacijama na kojima su se do sada radila samo povremena mjerenja. Svi mjerni podaci s plutača slat će se u satnim i trosatnim porukama putem GSM ili satelitske komunikacije u prijamni centar u Službi regionalnog centra za Jadran, pri DHMZ-ovu Područnom meteorološkom uredu – Split. To će omogućiti pružanje pravovremenih i detaljnih meteoroloških i oceanografskih informacija pomorcima, nautičarima i svim zainteresiranim korisnicima, a prvi put u Hrvatskoj podaci mjerenja s plutača odašiljat će se u realnom vremenu svim brodovima s AIS radiosustavima u blizini plutača. Svjetlosna signalizacija i pasivni radarski reflektor na plutačama također će pridonijeti sigurnosti na moru – rekao je voditelj projekta METMONIC mr. sc. Stjepan Ivatek-Šahdan. Projekt bi trebao završiti do kraja lipnja iduće godine.

(Izvor: večernji.hr)