PRIJE 1 GODINU
TEKST: tportal.hr/tportal.hr
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Vlada je na sjednici prošlog tjedna usvojila izmjene Zakona o smanjenju mirovina ostvarenih po posebnim propisima, kojima se predlaže ukidanje 10-postotnog smanjenja povlaštenih mirovina, uvedenog u vrijeme krize 2010. godine. Izmjena zakona donosi povišicu za više od 96.000 umirovljenika, i to postupno, u dva navrata - 1. srpnja ove godine i 1. siječnja iduće godine.
Prema zakonskom prijedlogu, pravo na povišicu imat će 'povlašteni' umirovljenici zahvaćeni kriznom mjerom iz srpnja 2010. godine, odnosno oni kojima je mirovina veća od 464,53 eura (3500 kuna).
Treba naglasiti da se broj umirovljenika pogođenih ovom mjerom povećavao s obzirom na to da su mirovine umanjene ne samo onima koji su u trenutku uvođenja krizne mjere prelazili granični iznos od 464,53 eura, nego i svima koji su kasnije stekli mirovinu višu od graničnog iznosa, kao i onima koji su nakon redovitog usklađivanja mirovina prešli taj iznos. Umanjenja su bili pošteđeni jedino hrvatski ratni vojni invalidi i djeca poginulih branitelja bez oba roditelja, rudari iz Istarskih ugljenokopa i oni koji su bili profesionalno izloženi azbestu.
'Nakon više od 12 godina ukida se ta krizna mjera. Naša procjena je da je njome obuhvaćeno 96.343 korisnika mirovine, od čega više od 63.000 hrvatskih branitelja, među kojima su umirovljeni policajci, hrvatski vojnici, vatrogasci te ostale kategorije koje su ostvarivale mirovine po posebnim propisima', rekao je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić.
Postoji 18 kategorija umirovljenika koji su ostvarili mirovinu po posebnim propisima, a krizna mjera pogodila je umirovljenike iz 15 kategorija.
Najveći broj 'povlaštenih' umirovljenika dolazi iz braniteljske populacije. Ako se izuzmu branitelji s invaliditetom, kojima nisu smanjivane mirovine, najveća kategorija su branitelji koji su otišli u mirovinu prema općim propisima, ali su koristili i određene zakonske povlastice iz Zakona o hrvatskim braniteljima, što im omogućuje da u punu starosnu mirovinu idu ranije i s nešto većim primanjima. U ovoj kategoriji je 57.155 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 437,50 eura.
Druga skupina po veličini su pripadnici MUP-a, pravosudnih službi i radnici na poslovima razminiranja, a koji imaju pravo na beneficirani radni staž. U ovoj kategoriji je 17.292 umirovljenika s prosječnom mirovinom u rasponu od 617,35 do 679,02 eura.
Slijede djelatne vojne osobe. Riječ je o pripadnicima Hrvatske vojske koji su u mirovinu otišli s beneficiranim stažem. U ovoj kategoriji je 16.054 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 592,48 eura.
U ostalim kategorijama s manjim brojem umirovljenika su profesionalni vatrogasci, domobrani iz Drugog svjetskog rata, bivši politički zatvorenici, pripadnici bivše JNA, sudionici Narodnooslobodilačkog rata, pripadnici HVO-a, saborski zastupnici, članovi Vlade i suci Ustavnog suda, bivši službenici u tijelima SFRJ te redoviti članovi HAZU-a. Za svakog umirovljenika koji ima pravo na povišicu ona će se utvrđivati individualno, sukladno mirovinskim pravima i visini mirovine.
Najveća povišica očekuje umirovljenike u kategorijama s najvišim prosječnim mirovinama (saborski zastupnici, članovi Vlade, članovi HAZU-a, vatrogasci), među kojima su se gotovo svi našli na udaru krizne mjere. Povrat dijela mirovine dobit će i većina umirovljenih pripadnika MUP-a, pravosudnih službi i radnika na poslovima razminiranja, pripadnika HV-a i bivših političkih zatvorenika.
Na povišicu može računati manji dio branitelja koji su u mirovinu otišli prema općim propisima, ali su koristili i određene zakonske povlastice. Najmanje kandidata za povišicu je iz redova bivših pomoraca i bivših domobrana s obzirom na to da su im prosječne mirovine znatno ispod granice od 464,53 eura.
U obrazloženju zakonskih izmjena naglašava se da mirovine umirovljenika koji su se našli pod udarom krizne mjere u kontekstu pojačanih inflatornih pritisaka, unatoč redovnom usklađivanju, nerijetko zaostaju u odnosu na one koje ne podliježu smanjenju, jer je granični iznos za smanjenje mirovina od 464,53 eura utvrđen prije više od 12 godina. Stoga se izmjenama zakona ispravlja nepravda prema ovoj skupini umirovljenika i zaustavlja pad njihovog životnog standarda.
Prema procjenama Vlade, za provedbu zakona u prvoj godini primjene (od 1. srpnja 2023.) iz državnog proračuna izdvojit će se 23 milijuna eura, u 2024. godini 115 milijuna eura, a u 2025. godini 124 milijuna eura. Iz tih se brojki može zaključiti da će nakon potpunog ukidanja smanjenja prosječna mirovina umirovljenika pogođenih kriznom mjerom porasti za nešto manje od 100 eura.
(Izvor: tportal.hr)
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
