Istražujući već nekoliko mjeseci tajanstvene brodske tunele, susreo sam se sa meni, pomalo nerazumljivim psihološkim fenomenom-STRAHA.

Primijetio sam u svom istraživačkom radu na ovu tematiku da mnogi moji sugovornici žele ostati anonimni. Ako i posjeduju neke informacije onda većina njih traži i moli da njihovo ime i prezime ne objavljujem. U inbox na fejsu mi stižu određene informacije i saznanja također anonimnih pošiljatelja. Nakon višestruke provjere kod stručnjaka, primjećujem da su informacije istinite i pouzdane, ali se pitam čemu i zašto toliki strah. Strah od koga i zbog čega? U nekim javnim ustanovama u razgovoru sa službenim djelatnicima, također me mole da njihovo ime ne objavljujem. Jer da bi mogli dobiti otkaz na radnom mjestu.

Zašto otkaz? Zbog čega otkaz?

Pa zar brodska javnost nema pravo znati istinu?

I opet se pitam zašto i otkuda toliki strah?

Pa zaboga milog, ne istražujem umorstva u MIDSOMERU, istražujem sasvim običnu povijesnu tematiku, misterij tajanstvenih tunela ispod našega grada starih tri stoljeća. U bivšoj državi oni su bili klasificirani pod oznakom-DRŽAVNA TAJNA. Pa onda i razumijem taj strah u bivšem sistemu. Kada je TVRĐAVA građena prije tri stoljeća, tada je tunel za prijevoz oružja i opreme bio također-STROGO ČUVANA VOJNA TAJNA, zbog potencionalne ugroze i napada Turaka preko Save koji su više puta osvajali naš grad, pa je onda i u to vrijeme kada je tunel građen u strogoj tajnosti, predstavljao određenu opasnost za one koji bi možebitno nešto izlanuli ili odali tajnu njegove lokacije, koju bi možda Turci mogli saznati. Pa je i to onda razumljivo i taj strah od tunela je kod ljudi u to vrijeme također bio razumljiv.

Ali zašto danas strah od tunela? Pa prošlo je vrijeme Turaka i njihovih osvajanja, prošlo je vrijeme komunističkog represivnog aparata, zar danas nemamo demokraciju. Zar danas ne živimo u demokraciji? Zar naši Brođani ne bi trebali saznati pravu istinu o tim tunelima o kojima se priče i legende prenose s koljena na koljeno već tri stoljeća. Zašto opet među ljudima strah?

Dana sam upalio komp i primjećujem, stigao mi je opet anonimni e mail. Tri fantastične fotografije tunela. Naravno, nema potpisa. Nema imena i prezimena. Pokušavam biti kulturan i ljubazan i obraćam se tajanstvenom pošiljatelju ove tri fotografije da mi samo kaže gdje su snimljene i kada, o kojem se to tunelu točno radi.

Ali odgovora nema. Šutnja. Strah.

Primjećujem, druga fotografija tunela je nevjerojatno misteriozna i fascinantna. Tko ju je snimio? Kada? Na kojem mjestu? O kojem se to tunelu radi? Tko mi je to uopće poslao? Nemam pojma.
Tajna. Strah.







Autor Darko Lončar Daky