PRIJE 11 MJESECI
TEKST: danas.hr/danas.hr
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Dok sindikalisti upozoravaju na slučajeve izrabljivanja stranih radnika u Hrvatskoj, a da se stranci boje prijavljivati nepravilnosti, Državni inspektorat priznaje da je potkapacitiran, a pučka pravobraniteljica upozorava i na moguću rasnu diskriminaciju.
Po prvi puta, na Praznik rada 2023., u kontekstu problema radničkih prava u Hrvatskoj, izričito su domaći sindikalisti i političari progovorili o problematici izrabljivanja stranih radnika u nas.
Hrvatska je 2021. ukinula kvotni sustav za zapošljavanje stranaca, a iz pandemije, koja je u Hrvatskoj učvrstila platformski rad, zemlja se probudila svjesna da je sve više strane radne snage na tržištu.
Nitko ne zna koliko je stranih radnika u državi
No, njihov broj nemoguće je odrediti, jer nijedna javna institucija ne vodi statistiku o trenutnom broju zaposlenih stranih radnika u Hrvatskoj.
Prema podacima MUP-a, prošle je godine izdano 124.121 radna dozvola, godinu prije toga 81.995 dozvola. Kada se gleda 2018., ispada da je ljetos u Hrvatskoj zaposleno gotovo četiri puta više stranih radnika nego tada.
Samo u prva četiri mjeseca ove godine bilo je 54.592 izdanih dozvola za rad. Gledajući da je većina dozvola bila za nova zapošljavanja, lako bi se moglo dogoditi da se do kraja godine, dosegne rekord broja strane radne snage u zemlji.
Konobare za 800 eura, za 700 rade na dostavi
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najtraženiji su radnici u ugostiteljstvu, na građevini, ali i na dostavi. Prosječne im se neto plaće kreću od 700 eura za dostavljače, 800 za konobare, 750 eura za radnike visokogradnje - koji su najtraženije zanimanje u ovoj godini.
Ipak, moguće je procijeniti brojku prema radnim dozvolama izdanih na godišnjoj razini, iako se one znaju izdavati na razdoblja kraća od godine dana, a radnici koji ih dobiju, ne ostaju uvijek u Hrvatskoj.
Iako još uvijek većina radnika dolazi iz zemalja u okruženju, raste broj stranih radnika iz Nepala, koji su na trećem mjestu po broju izdanih dozvola, a sve je više i radnika iz Indije, s Filipina, iz Bangladeša i Turske.
Sindikalisti upozoravaju da im, uz očite niske plaće, hrvatski poslodavci često nude i loše radne uvjete, kršenje radničkih prava i lošu zaštitu na radu.
Robovlasnički odnosi i trgovina ljudima
Tomislav Kiš iz Novog sindikata upozorava da se na njihove probleme može gledati dijeleći ih na dvije kategorije poslodavaca kod kojih rade.
(IZVOR: www.danas.hr)
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
