SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

U Hrvatskoj homoseksualci ne mogu biti darivatelji krvi. Zašto?

PRIJE 3 GODINE
TEKST: Večernji list/večernji.hr

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | U Hrvatskoj homoseksualci ne mogu biti darivatelji krvi. Zašto? SB Online | U Hrvatskoj homoseksualci ne mogu biti darivatelji krvi. Zašto?

PRIJE 3 GODINE
TEKST: Večernji list/večernji.hr

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Na Svjetski dan darivatelja krvi SDP je jučer objavio apel kojim traži da se svim hrvatskim građanima bez diskriminacije omogući darivanje krvi, kao u većini država EU. Darivanje krvi nije pitanje seksualne orijentacije, nego isključivo želje da se pomogne, poručuju.

U Pravilniku o posebnim tehničkim zahtjevima za krv i krvne pripravke piše da krv ne smiju davati “osobe čije seksualno ponašanje dovodi u visoki rizik dobivanja zaraznih bolesti koje se mogu prenositi krvlju”. Na stranicama Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu piše da krv ne smiju davati “muškarci koji su u životu imali spolne odnose s drugim muškarcima”. Njima se trajno zabranjuje davanje krvi isključivo zbog seksualne orijentacije, što je krajnje diskriminatorno i protuustavno, tvrde u SDP-u. Ograničenja za darivanje krvi propisana su osamdesetih godina 20. stoljeća zbog pandemije HIV-a, no danas više nema razloga za ovako drastična ograničenja koja određenu društvenu grupaciju stavlja u neravnopravan i difamirajući položaj, smatraju socijaldemokrati. – Obveza Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu jest da svaku dozu darovane krvi testira na hepatitis B, hepatitis C, sifilis i HIV. Sigurnost darivane krvi osigurava se privremenom zabranom za osobe koje su u zadnja tri mjeseca bile u riziku da se zaraze spolno i krvlju, ali to ne ovisi o seksualnoj orijentaciji. Stoga se postavlja pitanje zašto su gej muškarci dužni liječniku navesti svoje seksualne sklonosti i zašto im je isključivo zbog te činjenice trajno zabranjeno darivanje krvi? – piše u njihovu priopćenju.



Sud u Strasbourgu 2015. godine donio je odluku da su kriteriji za darivanje krvi zasnovani na seksualnoj orijentaciji – stigmatizirajući i diskriminatorni. “Danas, kada se Hrvatska susreće s manjkom zaliha krvi i krvnih pripravaka, zbog čega se u nekim bolnicama odgađaju kompliciranije operacije, svaka restrikcija koja može dovesti do opasnosti za zdravlje ili život ljudskog bića za nas je neprihvatljiva”, poručuju iz SDP-a i ističu da Hrvatska po tom pitanju ima jedan od najrigoroznijih zakona u svijetu pa se nalazimo u skupini država kao što su Kina, Libanon, UAE, Venezuela i Turska. – Tu su i Švicarska, Austrija i da ne nabrajam dalje. Kriterije donosi struka vođena sigurnošću primatelja krvi i sukladno epidemiološkim gibanjima i riziku. Ovdje nije riječ o diskriminaciji jer nije to jedina populacija koja ne može dati krv. Epidemiološki pokazatelji govore da je više od 90% novootkrivenih slučajeva HIV-a svake godine u Hrvatskoj kod muškaraca koji imaju seksualne odnose s muškarcima – kaže dr. Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu. Navodi pritom da se velika pažnja i puno novca troše na testove kako bi se izbjegla opasnost od zaraze putem transfuzije pa će tako tijekom ljeta testirati cijelu populaciju davatelja krvi na virus Zapadnog Nila. No i pored svih suvremenih molekularnih testova postoji tzv. window period – određeni broj dana ili tjedana otkako se krvlju prenese zaraza hepatitisa B, hepatitisa C, sifilisa, ali i drugih zaraznih bolesti.

U tom window periodu ne može se uhvatiti pozitivitet ni testom na antigen ni testom na antitijela pa pušemo i na hladno – kaže dr. Jukić i podsjeća kako se transfuzija daje i intrauterino, odnosno djetetu u majčinoj utrobi. – Na Svjetski dan darivatelja krvi političari su se mogli udružiti i dati krv. Puno ih je sposobno dati krv, a to ne rade, iako bi time najviše pomogli onima koji je trebaju – kaže dr. Jukić. Krv može dati svaki zdrav čovjek koji ima od 18 do 65 godina ako ima li bar 55 kilograma, dobar krvni tlak te dovoljno hemoglobina u krvi. Spolne bolesti Trajno krv ne mogu dati neki kronični bolesnici te osobe koje su zbog svojih aktivnosti izložene riziku krvlju prenosivih bolesti – ovisnici o alkoholu ili drogama, spomenuti gej muškarci, žene i muškarci koji su imali spolni odnos s prostitutkama, osobe koje često mijenjaju seksualne partnere, koje su uzimale drogu intravenskim putem, osobe koje su liječene zbog spolno prenosivih bolesti (sifilis, gonoreja), HIV-pozitivne osobe te seksualni partneri svih navedenih.

Izvor:www.vecernji.hr

 


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: