SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Uvode se visoke kazne za lažna bolovanja

SB Online | Uvode se visoke kazne za lažna bolovanja SB Online | Uvode se visoke kazne za lažna bolovanja

PRIJE 2 GODINE
TEKST: 034portal/Index.hr

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Ministarstvo zdravstva napokon je u javno savjetovanje uputilo izmjene dva zdravstvena zakona - Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. 

Ove dugoočekivane reforme zdravstva trebale bi se uskoro početi primjenjivati, a sa sobom donose brojne promjene. Naime, već smo pisali o tome kako stiže poskupljenje maksimalnih participacija i niz zdravstvenih usluga, a još jedna od važnijih promjena koja nam dolazi s reformom zdravstva su visoke kazne za lažna bolovanja. 

Strože kontrole bolovanja - kućni posjeti i veće kazne

Zakonskim prijedlogom preciznije se uređuje nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad osiguranika, odnosno nadzor nad postojanjem medicinskih indikacija ili drugih razloga za privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad. Ovo zapravo znači ad će kontrolori HZZO-a strože kontrolirati bolovanja. Kako se navodi u prijedlogu zakona, nadzor obuhvaća kontrolu rada izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite u vezi utvrđivanja privremene nesposobnosti te, u pravilu, neposrednu kontrolu osiguranika u ili izvan ordinacije izabranog doktora, uključujući i kućni posjet, piše Index.

Novina u odnosu na sada važeći Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosi se na ovlaštenje osoba koje provode kontrolu privremene nesposobnosti za rad da, u slučaju kada u postupku provedbe kontrole utvrde da ne postoje medicinske indikacije za daljnje korištenje privremene nesposobnosti, imaju pravo zaključiti privremenu nesposobnost za rad zdravstvenom osiguraniku.

Kako je propisano u dijelu zakona u kojem se navode iznosi kazni, novčanom kaznom od 8000 do 15.000 kuna kaznit će se osoba koja je svjesno prouzročila privremenu nesposobnost ako u roku od tri dana nakon početka bolesti ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je oboljela, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ju je u tome onemogućio, ako namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje te ako za vrijeme privremene nesposobnosti radi.

Istom će se kaznom, navodi se u prijedlogu zakona, kazniti i ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora, odnosno doktora kontrolora ili tijela Zavoda ovlaštenog za kontrolu privremene nesposobnosti, ako se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora otputuje iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta ili ako zlorabi pravo na korištenje privremene nesposobnosti na neki drugi način, piše Index.


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: