PRIJE 3 GODINE
TEKST: sib.rtl.hr/sib.rtl.hr
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Na velikim nadmorskim visinama iznad Sjevernog pola, gdje je zrak poprilično rijedak i uobičajeno hladan, dogodio se dramatičan skok u temperaturi, piše The Washington Post. RTL-ov meteorolog Dorian Ribarić pojasnio je kako ova pojava može utjecati na vremenske prilike i ostatak zime na europskom kontinentu.
Spremnik najhladnijeg zraka na svijetuPojava poznatija kao iznenadno stratosferno zagrijavanje zabrinjava stručnjake koji kažu da će ono potencijalno imati značajne posljedice na zimske vremenske prilike na sjevernoj hemisferi u narednim tjednima, a možda i mjesecima.
Ova neobično jaka pojava može imati značajan utjecaj na vremenske prilike u SAD-u te na europskom kontinentu u smislu jakih snježnih oluja i snažnog prodora arktičkog zraka.
Iako je riječ o promjeni koja nije povezana s vremenskim prilikama na zemlji, stratosferska zatopljenja mogu utjecati na polarni vrtlog, koji nastaje zbog kruženja zraka oko niskog tlaka i djeluje kao spremnik za najhladniji zrak na zemlji.
Ako je polarni vrtlog stabilan i jak, kao što je to bilo prošle zime, hladni zrak zadržat će se nad Arktikom. Međutim, ako oslabi i udalji se od Sjevernog pola, njegovi dijelovi mogu krenuti i prema jugu što ponajprije utječe na SAD, Europu i Aziju. Upravo to se počelo događati, velikim dijelom i zbog skoka u temperaturi stratosfere.
Neviđeno zagrijavanjeKako pojašnjava RTL-ov meteorolog Dorian Ribarić, naglo zagrijavanje u stratosferi je prirodni fenomen i događa se kada topliji zrak iz troposfere stigne iznad tropopauze i oslabi statosferski polarni vrlog.
"To se obično dogodi pucanjem Rossbyjevih valova koji su dio planetarne cirkulacije, u suštini način na koji se prenosi toplina s ekvatora prema polovima, a hladan zrak s polova do ekvatora", objašnjava Ribarić.
Na (ne)stabilnost tih valova utječe rotacija Zemlje i mnogo drugih faktora poput velikih planinskih lanaca, razlike u oceanima naspram kontinentalnih površina pa je stoga naglo zagrijavanje stratosfere značajno češća pojava na sjevernoj hemisferi.
Zagrijavanja stratosfere od ranije su poznat fenomen, ali nije potvrđeno da oni uzrokuju promjene na polarnom vrtlogu poput toga da on biva izbačen iz ravnoteže zbog čega se sporije vrti ili se pak ne vrti redovito.
Još uvijek se ne može odrediti koja područja će biti zatrpana snijegom, a to će biti relativno lakše odrediti kada energija atmosferskih valova krene iz stratosfere prema nižem sloju atmosfere.
Uobičajeno je da vjetrovi u stratosferi kruže od zapada prema istoku oko Sjevernog pola, oko područja niskog tlaka, ali ubrzano zagrijavanje, u rangu 30 Celzijevih stupnjeva u posljednja dva tjedna, koje se odvija na hladnom, zamračenom Arktiku uzrok je tomu da se područje niskog tlaka raspadne i vjetrovi oslabe, kaže Amy Butler, znanstvenica pri NOOA-inom laboratoriju za kemiju.
Također, vjetrovi koji u stratosferi obično cirkuliraju od zapada prema istoku oko Sjevernog pola mogu promijeniti smjer što također može utjecati na vremenske prilike u nižim slojevima atmosfere.
Što nam donosi polarni vrtlogPolani vrtlog sinonim je za ekstremno niske temperature i snijeg.
Dijelovi vrtloga "odlomili" su se i vrtjeli prema jugu tijekom zloglasne zime s 2013. na 2014. godinu kada je gusti snijeg prekrio područje od Washingtona do Bostona. Slično je bilo i zime s 2009. na 2010. godinu koja je zabilježena kao najsnježnija u povijesti Washington D.C.-a.
Iznenadna stratosferska zagrijavanja događaju se oko šest puta u desetljeću, ali ovoga puta zagrijavanje je poprilično intenzivno. Stoga postoji i veća vjerojatnost da će ono imati utjecaja na polarni vrtlog.
Stručnjaci predviđaju da će stratosfersko zagrijavanje u konačnici rezultirati podijeljenim polarnim vrtlogom, s jednim središtem nad Euroazijom, a drugi sestrinski vrtlog će se nalaziti negdje drugdje.
Ipak, napominje Ribarić, stratosfersko zagrijavanje ne utječe uvijek na vrijeme u troposferi, ali potvrđuje da često zna značajno oslabjeti polarni vrtlog i polarnu mlaznu struju.
"Mlazna struja tada znatno više meandrira pa osim što hladan zrak prodire prema južnijim krajevima, tako na drugom području topliji zrak stigne do onih inače hladnijih sjevernijih krajeva", kaže Ribarić.
Polarni vrtlog najviše utjecaja mogao bi imati na sjevernu Europu u vidu niskih temperatura te posljedično i snijega.
"U određenim uvjetima, ukoliko se mlazna struja spusti dovoljno prema jugu, tu hladnoću bi mogli doživjeti i naši krajevi", dodao je Ribarić.
izvor: www.sib.rtl.hr
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
