NASLOVNADRUŠTVO
Građani ne vraćaju kredite i to najviše gotovinske. Krivac korona kriza

FOTO: Arhiv

Građani ne vraćaju kredite i to najviše gotovinske. Krivac korona kriza

18.3.2021. 22:17 | index IZVOR: index.hr PREGLEDA: 601

Zbog recesije koju je izazvala pandemija koronavirusa, u Hrvatskoj su porasli problemi u otplati kreditnih obveza stanovništva.

Kako pokazuju podaci središnje banke, udio loših - nenaplativih ili teško naplativih kredita - u sektoru kućanstava lani je porastao s 5.8 posto, koliko je iznosio uoči koronakrize, krajem 2019. godine, na 7.1 posto. Ili, u apsolutnim brojkama, loš kreditni portfelj banaka u sektoru stanovništva lani se povećao za oko dvije milijarde kuna, s oko 7.8 milijardi kuna, koliko je krajem 2019. otpadalo na loše kredite, na nešto više od 9.7 milijardi kuna krajem prošle godine. 

Najviše problema s otplatom je kod gotovinskih nenamjenskih kredita, a najmanje kod stambenihIako je porast loših kredita vidljiv kod raznih oblika kreditiranja stanovništva, podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da je trend rasta kredita s problemima u naplati najizraženiji kod gotovinskih nenamjenskih kredita. Naime, dok je u kategoriju nenaplativih ili teško naplativih kredita krajem 2019. ulazilo oko 2.9 milijardi kuna odobrenih "gotovinaca", godinu kasnije u tu su kategoriju ulazile gotovo 4.4 milijarde kuna. Udio loših kredita kod gotovinskih nenamjenskih kredita u istom se razdoblju povećao s 5.5 na 8.3 posto. 


S druge strane, znatno je manja porasla neizvjesnost u naplati minusa po tekućim računima. Udio loših kredita kod prekoračenja po tekućim računima povećao se s oko šest posto, koliko je iznosio krajem 2019., na 7.2 posto krajem prošle godine.

Još manji rast imaju loši krediti u kategoriji stambenih kredita. Kod stambenih je kredita, naime, krajem prošle godine udio loših kredita bio samo 3.7 posto, a godinu kasnije, kako pokazuju podaci HNB-a, 4.2 posto. 

Gotovinske kredite uzimaju građani s manjim primanjima, a upravo su oni prve žrtve koronakrize "Gotovinski nenamjenski krediti su prvi krediti kod kojih počinju problemi s naplatom. Ti su krediti, u pravilu, manji, nisu osigurani i nemaju nekretninu kao zalog. S druge strane, građani koji uzimaju takve kredite uglavnom su slabijeg imovinskog stanja i takvim kreditima kupaju rupe u kućnim proračunima. Upravo su ti građani prvi na udaru krize", upozorava za Index Maruška Vizek iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. 

Kao glavne razloge zbog kojih građani koji uzimaju gotovinske kredite dolaze u probleme naša sugovornica navodi smanjenje plaća i otkaze, a to je posljedica krize poput ove u kojoj se nalazimo. I u Hrvatskoj je izbijanjem koronakrize došlo do rezanja plaća u dijelu tvrtki, kao i do otpuštanja dijela zaposlenih. Ukupan broj nezaposlenih u Hrvatskoj lani se, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, povećao za oko 28.000 ili 21.3 posto u odnosu na kraj 2019., pa smo na kraju 2020. imali ukupno oko 160.000 nezaposlenih. No, to nije i ukupan broj ljudi koji su lani ostali bez posla, koji stručnjaci procjenjuju na oko 50.000 s obzirom na to da je dio nezaposlenih u međuvremenu pronašao drugi posao ili se iselio pa ih u statistikama HZZ-a više nema. 

Posebno je kritično bilo tijekom drugog lockdowna, krajem prošle godine, kada su mnoge tvrtke iz djelatnosti kojima je bio zabranjen rad definitivno stavile ključ u bravu. Podaci HZZ-a pokazuju da je tijekom prosinca ukupan broj nezaposlenih porastao za oko 3300. 

"Nenamjenski krediti oduvijek su imali veći postotak neurednih vraćanja. Razlog je upravo u njihovoj nenamjeni, odnosno u tome što se češće uzimaju za zatvaranje različitih obveza ili za stvari koje možda i nisu ključne u životu. Kod namjenskih, posebno stambenih kredita, građanima je predmet financiranja i namjena bitna. Možda samo jednom u životu kreditom financiraju kupnju nekretnine u kojoj žive pa se prema obvezi plaćanja tih kredita ponašaju puno odgovornije. Također, za stambene kredite morate imati i nešto veću kreditnu sposobnost, veću plaću, pa i tu nalazimo prosječno nešto odgovornije klijente", primjećuje za Index kreditni posrednik i vlasnik Pro grupe Vjeko Peretić.    

Iz HUB-a apeliraju na korisnike kredita koji su u problemima da komuniciraju sa svojom bankom I u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) kažu da je lani porastao udio loših kredita u sektoru stanovništva te također upiru prstom u rast loših kredita kod "gotovinaca". Ipak, stanje ne smatraju zabrinjavajućim te upozoravaju da se, općenito gledano, stanje loših kredita u ukupnom kreditnom portfelju banaka lani nije značajnije mijenjalo u odnosu na 2019. godinu. 

U HUB-u napominju kako u narednom razdoblju ne očekuju velik rast nenaplativih kredita jer javni podaci ukazuju na rast osobnih primanja građana u Hrvatskoj, ali i na razmjerno blagi porast nezaposlenosti. Uz to, dodaju, banke su od početka koronakrize proaktivno pristupale klijentima s financijskim poteškoćama i dogovorile razne modele nastavka otplate preuzetih obveza, što je većini klijenata ipak omogućilo uredan nastavak otplate kreditnih obveza. 

"Klijenti iz sektora stanovništva najčešće su koristili moratorij u trajanju od šest mjeseci, a u lipnju i srpnju 2020. godine moratorij je bio aktivan za najveći iznos i broj klijenata. U navedenom je razdoblju oko 40.000 građana koristilo odgodu plaćanja kreditnih obveza u iznosu od oko 7.2 milijarde kuna ili 82.3 posto ukupno zatraženog iznosa i 5.7 posto ukupne kreditne izloženosti. Krajem 2020. moratorij je još koristilo 8629 građana u iznosu od oko 2.6 milijardi kuna. Ohrabrujuća je činjenica da je oko 80 posto klijenata koji su koristili moratorij u određenom razdoblju nastavilo s urednom otplatom preuzetih obveza, dok je za oko 20 posto klijenata bio potreban duži rok moratorija ili druge mjere restrukturiranja preuzetih obveza", stoji u odgovoru HUB-a na upit Indexa. 

Poručuju i da će banke u dogovoru s klijentima i dalje nastojati iznaći adekvatna rješenja i učiniti sve što je u njihovoj moći da zaštite svoje klijente. 

"Naglašavamo da je važno pravovremeno komunicirati sa svojom bankom i da je kroz razgovor u većini slučajeva moguće pronaći individualno rješenje", apeliraju iz HUB-a. 

Koronakriza je istopila dobit banakaI dok iz Udruge banaka nastoje širiti optimizam, bankarski je teren zbog koronakrize sve klizaviji. Pokazuju to i podaci HNB-a prema kojima je dobit banaka u Hrvatskoj lani prepolovljena. Ili, preciznije, iznosila je 2.7 milijardi kuna, što je 53.1 posto manje nego u 2019. godini. 

Problem je što nitko u ovom trenutku ne može prognozirati koliko će još trajati koronakriza i kakve će točno biti njene posljedice. Kako sada stvari stoje, barem još ovu godinu živjet ćemo u korona-uvjetima, a veliko je pitanje ima li i koliko država novca da bi mogla nastaviti s mjerama za očuvanje radnih mjesta. Puno toga ovisit će i o predstojećoj turističkoj sezoni, za koju se očekuje da će biti bolja od lanjske, ali još uvijek daleko iza one iz 2019. godine. Konačno, otvoreno je pitanje i koliko će nam trebati za oporavak, a sve dosadašnje prognoze ekonomista govore da bi do povratka na pretkorona-razinu mogle proći godine. Sve će se to odraziti i na poslovanju banaka. 

Stručnjaci upozoravaju da koronakriza nije gotova i očekuju nastavak rasta loših kredita"Udio loših kredita vjerojatno će nastaviti rasti jer koronakriza nije gotova. Izgleda da će i cijela ova godina biti pod utjecajem pandemije", zaključuje Vizek. 

I Peretić upozorava na veliku neizvjesnost u uvjetima pandemije. Stoga očekuje i nastavak blagog rasta nenaplativih kredita, budući da u dva vala moratorija na otplate završila. 

O ishodu koronakrize ovisit će i daljnje kretanje loših kredita, kao i poslovanje banaka u cjelini. U slučaju daljnjeg rasta nenaplativih kredita, upozoravaju ekonomisti, banke će imati veće troškove i manju dobit, a vjerojatno će se ubrzati i mehanizam prodaje takvih kredita agencijama za naplatu potraživanja. Ipak, napominju naši sugovornici, sve to na kraju i ne bi trebao biti prevelik udar na poslovanje banaka jer nitko ne očekuje drastičan rast loših kredita, a banke su i dobro financijski potkovane. 

Izvor:www.index.hr





Tagovi: koronavirus, kredit, građani, nenamjenski

*Komentari se objavljuju u realnom vremenu i SB Online ne može biti odgovoran za ono što korisnici objave. Zabranjeno je vrijeđanje i klevetanje. Takvi će komentari biti obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.

Pretraži SB Online

SLAVONSKI BROD VRIJEME

ČITAJTE NA SBonline

.

Radovi na pješačko-biciklističkoj stazi u Ulici Ferde Filipovića

.

Evo što kaže policija o muškarcu koji je ležao na Korzu

.

Danas pretežno sunčano

.

Od sutra nove cijene goriva

.

EKSKLUZIVNO: Opačak-Bilić najavila sljedeće korake u SDP-u

.

Ovo su vikend rekorderi na području naše županije

.

Indijski soj samo što nije stigao u Hrvatsku

.

Nakon prometne nesreće istukli vozača

.

Stožer Brodsko-posavske županije poslao nove podatke. Mali broj zaraženih

.

Nacionalni stožer objavio najnovije podatke

.

IZABRANI GRADONAČELNIK: ʺTaj odnos, da ne kažem ljubav, itekako postojiʺ

.

POTVRĐENO SBONLINE-U: Izabrani gradonačelnik kršio je izbornu šutnju!

.

Od nerealnih anketa, do realnog stanja. Komentar SBOnline-a na lokalne izbore

.

Evo kakvo vrijeme nas danas očekuje

.

On je senzacija izbora u našoj županiji

.

LEMAIĆ: ʺPružamo ruku suradnje svimaʺ

.

IZ SDP-A PORUČUJU: ʺU Slavonskom Brodu SDP od izbora do izbora lagano kopniʺ

.

IZ DOMOVINSKOG POKRETA PORUČUJU: ʺMi smo pobjednici ovih izboraʺ

.

DUSPARA JASNO PORUČIO: ʺRačunam na sve Brođaneʺ

.

REAKCIJE IZ HDZ-A: Marušić pobjednik u prvom krugu, Jelić ide u drugi

.

Opačak-Bilić: ʺTražim od Stožera civilne zaštite RH da odmah izmjeni aktualne Odlukeʺ

.

Sprema se ustavna tužba protiv Stožera

.

DONOSIMO: Odaziv birača do 16:30

.

Zahvaljujući ravnateljici i profesorima, pod strogim mjerama sinoć u Sl. Brodu maturalna večera

.

Je li kandidat za gradonačelnika prekršio izbornu šutnju?

.

Sinoć je bilo veselo!

.

Stožer Brodsko-posavske županije poslao nove podatke. Povećanje broja hospitaliziranih

.

Izlaznost birača do 11.30. sati

.

Nacionalni stožer objavio najnovije podatke. Preminula 21 osoba

.

Održane tradicionalne Ivanjske svečanosti

FOTONALAZ

Sinoć je bilo veselo!