SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Peta postaja molitvenog hoda za proglašenje blaženim sluge Božjega Josipa Stadlera

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | Peta postaja molitvenog hoda za proglašenje blaženim sluge Božjega Josipa Stadlera SB Online | Peta postaja molitvenog hoda za proglašenje blaženim sluge Božjega Josipa Stadlera

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Peta postaja molitvenog hoda ususret 180. obljetnici spomen rođenja i krštenja sluge Božjega Josipa Stadlera, prvog vrhbosanskog nadbiskupa, koja će biti proslavljena 24. siječnja iduće godine, bila je u utorak 24. svibnja u Župi Svete Obitelji u Slavonskom Brodu. Misno slavlje predvodio je župnik David Sluganović. Na misi, kao i na molitvi krunice koja je joj je prethodila, uz domaće župljane sudjelovale su Stadlerove duhovne kćeri, Služavke Maloga Isusa, koje žive i djeluju u samostanu u Brodskom Vinogorju, kao i domaće redovnice Krvi Kristove.

Predstavljajući Stadlerov život i djelo, s. M. Kristina Adžamić je naglasila kako molitvenim hodom žele osvježiti spomen na toga duhovnog velikana sveta života. „Na blagdan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 1918., napustio je ovaj svijet i prešao u Kraljevstvo nebeskog Oca, ostavivši iza sebe djela koja i danas  govore o njemu kao duhovnom velikanu hrvatske povijesti“, rekla je s. Kristina, potaknuvši nazočne da im svetost Stadlerova života bude poticaj, njegov nauk pouzdan oslonac, a zagovor čvrsta zaštita i sigurna okrjepa u svim potrebama. Spomenula je i Stadlera kao velikog štovatelja BDM te izdvojila nekoliko misli iz njegova govora o BDM koji je sadržan u poslanici svećenstvu i vjernicima Banjolučke biskupije iz 1884. godine: „Nitko ne može k Isusu bez Marije. Isus, naš Gospodin, došao je na ovaj svijet po Mariji, i mi imamo pristup Isusu samo po Mariji. A i sada na nebu,  naš Gospodin Isus jest sin Marijin, kao što je na zemlji bio poslušan Mariji, tako i sada njezine molbe prima kao zapovijed,  jer joj ne može uskratiti ono što od njega traži, budući da to uvijek odgovara njegovoj svetoj volji.  Blažena Djevica Marija naša je posrednica kod Isusa, kao što je Isus naš posrednik kod Oca nebeskog. Ako hoćemo k Isusu, valja nam ići k Mariji. Predati sebe i sve svoje u ruke Marije jest pobožnost Mariji najmilija.“

„Stadler zaključuje ovaj govor poticajem da sebe i sve svoje po rukama Marije Isusu predamo. Ne prestanimo nikada govoriti i prikazivati sebe Mariji molitvom: O Gospođo moja, o Majko moja, tebi se sasvim prikazujem…“, navela je s. Kristina.

Naglasivši kako sestre SMI svakodnevno mole za Stadlerovo proglašenje blaženim, vjernicima je podijelila sličice s kratkim Stadleorvim životopisom i molitvom koju su zajedno molili za njegovo proglašenje blaženim. Vjernike je pozvala da im se pridruže i molitvom prate na idućoj molitvenoj postaji, koja će 24. lipnja, kada Crkva slavi Presveto Srce Isusovo i Rođenje Ivana Krstitelja, biti u brodskoj Župi sv. Leopolda Mandića na Mikrorajonu.

Župnik Sluganović na kraju je misnoga slavlja zahvalio Služavkama Maloga Isusa što čuvaju spomen na svoga utemeljitelja. Prisjetio se i njihove zauzetosti kada su pred strahotama Domovinskoga rata iz Bosne i Hercegovine došle u rodni grad svoga utemeljitelja, točnije  u župu u Brodskom Vinogorju gdje su i same, kako je rekao, jele izbjeglički kruh, ali svesrdno pomagale izbjeglima, starijima i bolesnima. Podsjetivši svoje župljane na veličinu i djelo sluge Božjega Josipa Stadlera vjernike je pozvao da po njegovim zaslugama mole za nova duhovna zvanja u župi i Crkvi. Sestre su, kao i ostalim župama, i toj župi darovale fotografiju svoga utemeljitelja dok je bio mladić – klerik – rimski student. Ona je toga dana krasila oltar i tu će ostati još neko vrijeme kako bi vjernici molili za njegovo proglašenje blaženim.


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.