Slavonac o iskustvu studiranja u Bruxellesu

Bogata povijest „Slavonske Atene“ još od davnina pamti dugačak popis uglednika koji su svoje diplome ukrasili pečatima europskih sveučilišta, a zatim tragove svoga znanja sačuvali  od zaborava kroz znanstvena i umjetnička djela koja i dan-danas oblikuju vizuru i duh Požege.

Kada prve guste, jesenje magle progutaju zrele čokote požeških vinograda pa se lagano spuste nad Grad može vam se učiniti da na trenutak vidite uspavanu Toscanu, eruditnu Padovu, okusite slatki Beč i marcipan na usnama, uz blagi povjetarac s Dunava. To samo opipljiva ostavština naših prethodnika predstavlja kreaciju lokalnog rodoljublja i europskog znanja.

Prošle su mnoge jeseni, i guste magle nad Gradom, a ulicama europskog velegrada, Bruxellesa, odjekuju koraci mladog požeškog studenta Zvonimira Obradovića. Korakom lakim kao da hoda po mekoj slavonskoj zemlji, Zvonimir prolazi preko Grand Placea, glavnog trga koji u zagrljaju flamanskih kuća izgleda kao još jedna pitoreskna slika oslikana toplim bojama flamanskih majstora slikarstva pa nastavlja dalje uskim, popločenim ulicama, upijajući umjetnost koja je dio grada.

Bruxelles, de facto glavni grad Europske unije, u svojoj uzbudljivoj povijesti pružio je utočište mnogim intelektualcima i postao domom mnogim piscima, slikarima i filozofima koji su duh svog vremena pretočili u književnost, slikarstvo, strip i filmsku umjetnost. Upravo je bogatstvo kulture i sadržajnost umjetnosti privuklo Zvonimira da izabere Bruxelles za svoj studentski  grad.- Odlučio sam se za studij u Bruxellesu zbog kombinacije kvalitetnih studijskih programa i povoljnih školarina. Nakon završetka nastavničkog diplomskog studija filozofije i engleskog jezika i književnosti u Osijeku, želja mi je bila nastaviti studirati englesku književnost te sam pronašao jednogodišnji diplomski studij na  “Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu.“

U Bruxellesu sam bio nekolicinu puta prije nego što sam se odlučio na preseljenje, te me se dojmila činjenica da su u njemu boravili mnogi poznati autori, književnici kao što su sestre Bronte, Honore de Balzac, Alexandre Dumas te Victor Hugo. Također, privukla me duga i bogata filmska tradicija Bruxellesa; Bruxelles vrvi kinima i često se mogu pronaći projekcije starih te alternativnih umjetničkih djela. Razlog zašto mi je to posebno bilo bitno jest činjenica da se moj studij posebno bavi studijama adaptacije, to jest odnosom književnog djela i filmske adaptacije.

Svi koji su diplomirali u Hrvatskoj znaju koliko studiranje zna biti kaotično, ali u Kraljevini Belgiji stvari su od početka jasno razrađene.- Upravljanje obrazovanjem u Kraljevini Belgiji je podijeljeno između dvije zajednice, flamanske, u kojoj se priča nizozemski, te valonske, u kojoj se priča francuski. Zbog toga postoji niz razlika glede sustava obrazovanja u Belgiji, no što je zanimljivo, od četrnaest državnih sveučilišta, pola se nalazi na listi 500 najboljih sveučilišta po QS World Ranking Listi. Za usporedbu, Hrvatska, po istoj listi ima jedno Sveučilište u top 1000, Sveučilište u Zagrebu koje se nalazi na 751 mjestu- objašnjava nam Zvonimir.

Belgija ulaže u visoko obrazovanje pa su sveučilišta opremljena najsuvremenijom opremom. Zvonimirovo sveučilište ima bazen, studentsku teretanu, atletsko i tenisko igralište te vlastitu sveučilišnu bolnicu za studente medicine. Bruxelles je prilagođen studentima pa tako godišnja karta javnog prijevoza dođe 50 eura , godišnja članarina u teretani 100 eura, a hrana u menzi je povoljna i često služi tradicionalna belgijska jela i slastice.

Sustav ocjenjivanja znatno se razlikuje od hrvatskog -ocjene su do dvadeset, te se deset traži za prolaz. Raspon ocjena od šesnaest do dvadeset predstavlja ekvivalent odličnoj ocjeni, od četrnaest do šesnaest predstavlja vrlo dobar, od dvanaest do četrnaest dobar, te od deset do dvanaest dovoljan. Razlog je što žele napraviti veću distinkciju kod ocjena i svako javljanje na satu, zadaća, izvannastavna aktivnost se bilježi te doprinosi konačnoj ocjeni. Međutim, ocjene devetnaest i dvadeset su izuzetno rijetke, te ih neki profesori nikada nisu ni dali. Nadalje, sustav obrazovanja je sistematičniji u usporedbi s hrvatskim, tako se na primjer, tema za diplomski rad mora izabrati i odobriti do kraja desetog mjeseca te imaju cjelogodišnji kolegij koji prati izradu diplomskog rada te za prolaz navedenog kolegija se moraju obavljati manji zadaci vezani uz diplomski rad koji olakšavaju sam proces. Tako već u prvom mjesecu morate imati uvod i prvo poglavlje rada, dok je sam proces oko pisanja i administracije glede diplomskog puno opušteniji u Hrvatskoj.

Također, puno su stroži glede polaganja ispita; postoje samo dva roka za proći ispit te ako ne prođete ispit na prvom roku, imate samo još jednu priliku proći ga i to na popravnom roku u osmom mjesecu. Uz to, ne postoji prijavljivanje pismenih ispita već se od svih očekuje da budu spremni na dan ispita- objašnjava nam Zvonimir belgijski sustav obrazovanja. Nije na odmet spomenuti kako Zvonimir spada među najbolje studente na svom studiju, s prosjekom ocjena 18.

Dolaskom u Belgiju Zvonimira je oduševila multikulturalnost i višejezičnost Bruxellesa. Iako Kraljevina Belgija ima tri službena jezika: nizozemski, francuski i njemački, francuski je uvjerljivo najkorišteniji u Bruxellesu. Flamanska zajednica želi povećati broj nizozemskih govornika te sufinancira tečaj nizozemskog za sve koji ga žele naučiti. Zvonimir je tako u prvom semestru završio A1 tečaj nizozemskog za 26 eura te trenutno pohađa A2 razinu po istoj cijeni.

Osim odličnog obrazovnog sustava, Bruxelles nudi i bogati društveni život. Grad je pun barova i noćnih klubova te različitih kulturnih manifestacija. Belgijanci nisu naučeni na dugo ispijanje kava kao Hrvati, ali zato obožavaju pivo i piju ga od jutra do večeri. No, nisu Belgijanci ponosni samo na kvalitetno pivo, tu je još i poznata belgijska čokolada, vafle te pomfrit, čiji engleski naziv „French fries“ ukazuje da potječe iz Francuske, a zapravo potječu iz frankofone belgijske regije Namur, objašnjava nam Zvonimir.

Rezerviranost Belgijanaca mogla bi vas iznenaditi sve dok ne naučite način na koji funkcioniraju.  Iz Zvonimirovog iskustva Flamanci su zatvoreniji, preko vikenda obično odlaze kući, i druže se s ljudima s kojima su odrasli. Ipak, ako vas puste u svoj krug prijatelja, jako će ulagati u to prijateljstvo, s druge strane Valonci su puno otvoreniji prema strancima i novim prijateljstvima.

Bez obzira na obaveze na fakultetu i pretrpan studentski raspored, Zvonimiru nedostaje obitelj, rodni kraj i prijatelji. U bližoj budućnosti ne planira se vraćati jer mu Belgija pruža veće mogućnosti zaposlenja u struci i bolje uvjete rada. Također, dodatno obrazovanje se cijeni i nagrađuje, stvarnost na koju nismo naučeni u Hrvatskoj.

Svima onima koji razmišljaju studirati u inozemstvu, Zvonimir poručuje- Studentima i budućim studentima u Hrvatskoj bih preporučio da se odvaže istražiti opcije studiranja u Belgiji, koje uključuju mnogobrojne stipendije za odlične studente i učenike jer vjerujem da međunarodno iskustvo studiranja može pomoći i onima koji bi se htjeli vratiti živjeti u Hrvatsku po završetku studija te naravno i onima sličnima meni koji planiraju ostati živjeti i raditi van Hrvatske.